Schopenhauerove misli kao polazište za okultno promatranje glazbe. Uspon ljudske duše kroz duhovni razvoj. Devahan kao svijet glazbe sfera. Zemaljska glazba kao odjek zvukova koji se percipiraju u višim svjetovima. Dublje značenje dura i mola.

Goetheov i Schopenhauerov pogled na važnost umjetnosti. Tri stanja ljudske svijesti. Boravak ljudske duše u Devahanu i iskustvo glazbe sfera tijekom sna bez snova. Zemaljska glazba kao nesvjesno sjećanje na ovo iskustvo. Osvještavanje ovih veza kroz okultni razvoj.

Nasljeđe glazbenog i matematičkog talenta u obiteljima Bach i Bernoulli. Odnos individualnosti prema naslijeđenim dispozicijama. Razvoj ljudskog bića u prošlim vremenima na Zemlji. Razvoj organa sluha, govora i ravnoteže.

Goetheovi pogledi na umjetnost i Schopenhauers na poseban položaj glazbe. Daljnji razvoj ovih misli kroz Richarda Wagnera. Značenje glazbe s okultnog stajališta. Preobrazba nižih članova ljudskog bića djelovanjem glazbe. Odgovor na pitanje.

Razvoj glazbe u budućnosti. Proširenje našeg sustava tonova kroz novi doživljaj individualnog tona. Prodor novih impulsa u ljudsku evoluciju i poteškoće povezane s tim. Povezanost muzikalnosti s procesom disanja i sa strukturom ljudskog bića.

O biću umjetnosti. Doživljaj individualnog tona. Odnosi između boje, govora i pjesme. Klizanje dramske umjetnosti u naturalizam. Nastanak euritmije iz okultnog promatranja ljudskog bića. Goetheov odnos prema teoriji glazbe. Kratka napomena o metodama pjevanja. Umjetnost i uvažavanje umjetnosti. Apstraktnost nekih pitanja. Promišljanje bajke, tumačenje bajke.

Važnost vrste drva u izradi glazbenih instrumenata. Problemi akustike i dizajna prostorija. Geološki uvjeti krajolika i muzikalnost njegovih stanovnika. Novoizgrađena violina dr. Thomastik-a.

Veza ljudskog bića s kozmičkim svjetovima prikazana u kineskoj legendi. Važnost glazbe za drevne kulture.

Izvorni govor izvorno pjevanje. Konsonantni i samoglasnički element. Dvanaest primarnih suglasnika. Ljudski organizam kao glazbeni instrument. Život nakon smrti u stvaralačkom tonu i riječi duhovnog svijeta, u glazbi svijeta. Duševni-samoglasnici i planeti, duševni-suglasnici i Zodijak. Planetarni bogovi kao svirači na kozmičkom instrumentu zvijezda stajačica.

Proces slušanja promatran iz okultne perspektive. Današnji utisak terce između ranijeg utiska kvinte i budućeg utiska oktave. Uho kao uređaj refleksije za percepciju zvuka. Glazbeno iskustvo kroz cijelu osobu. Unutarnja struktura oktave. Glazba septime Atlantiđana kao religiozno iskustvo. Glazba kvinte sljedećih epoha kao doživljaj uzdisaja i izdisaja. Ljestvica od pet tonova. Glazba terci modernog doba kao doživljaj subjektivno-duševnog. Dur i mol. Buduće produbljivanje muzikalnosti kroz život oktave. Primjena ovih aspekata u glazbenom obrazovanju.

Priroda različitih iskustava intervala. Melodija, harmonija i ritam u njihovom odnosu prema mišljenju, osjećaju i volji. Nastanak glazbe u doživljavanju duhovnog. Puhački, duhački instrumenti i udaraljke kao ostvarenje imaginacije. Budući doživljaj individualnog tona kao glazbeno diferencirane stvari. Veza između oblika intervala u euritmiji i suštine intervala. Septima, seksta i kvinta, kao intuitivno, inspiracijsko i imaginacijsko iskustvo.

Svijet hijerarhija i svijet tonova. Duhovni događaji kao uzrok promjene svijesti u četvrtom stoljeću poslije Krista. U razdoblju Atlantide: doživljaj septime kao osjećaj vladavine bogova. Posljedice toga u sljedećem dobu kvinte. Gubitak ovog iskustva u nastanku osjećaja terce. U razdoblju Lemurije: doživljaj none, i dur i mol terca koja se proteže kroz oktavu, kao kozmički napjevi radovanja i naricanja bogova.