Sadašnjost kao vrijeme kušnje. Veza između Njemačke i Austrije, i neprirodna povezanost Francuske, Engleske i Rusije. Razumijevanje sudbine današnjih naroda kroz ciklus o dušama naroda. Borba duševnih snaga u Misterijskim dramama, kao slika borbe naroda. Besmislenost pitanja ratne krivnje. Hermann Grimm o Nijemcima. Duša ubijenog nadvojvode. Pretvaranje snaga straha u hrabrost i entuzijazam. Pomoć palima u borbi. Razvoj sposobnosti ljubavi kroz znanost duha. Rat kao učitelj duhovnosti. Pomoć kroz izreku 'Duhovi vaših duša...'. Želja Nijemaca za mirom. Izreka Jagowa. Za objektivnost u odnosu na duh naroda: 'Ti, duše moj zemaljski!' Nada za budućnost.

Istine o sukobima među narodima nisu univerzalne, ne mogu se dokučiti zdravim razumom. Različite misije obojenih i bijelih. Buduće velike borbe između bijelih i obojenih rasa. Osobitost germanskih naroda. Baldur i Krist. Slavenska kultura kao preteča šeste kulturalne epohe. Prepiska Renan/Strauss. U Srednjoj Europi prilika da se nadiđe nacionalno. U Engleskoj teozofija uz vanjski duhovni život, u Njemačkoj antropozofija u vezi s ostatkom duhovnog života. Riječi iz 1870. o sklonosti Rusije napredovanju na Zapad. Značenje današnjih misli i osjećaja za budućnost.

Čovjekova povezanost s vlastitim nacionalnim duhom dok je budan i sa svim drugim nacionalnim duhovima dok spava. Prevladavanje nacionalne jednostranosti kroz znanost duha. Savez između Francuske i Rusije kao vanjska maya i kontrast između zapadnih i istočnih duša u duhu. Značaj ove suprotnosti za rad Mihaela u pripremi za pojavu Krista u eterskom obliku. Zadaća Srednje Europe. Djelo Kristovo u nesvjesnim silama duše. Konstantin, Djevica Orleanska, Olaf Ästeson i 13 svetih noći. Poteškoće u samospoznaji; primjer za to kod Ernsta Macha. Razlika između vidovitosti želuca i glave. Iskustva duše nakon smrti. Theo Faiß i djelotvornost njegova eterskog tijela u Goetheanumu. Napredovanje ciljeva čovječanstva kroz eterska tijela onih koji su poginuli u ratu.

Značaj brojnih pogibija u ratu. Sophie Stinde. Memorijske slike pokojnika u našem astralnom tijelu i 'Ja', te osvjetljavanje tih slika tijekom spavanja. Život u duhovnom svijetu nakon smrti. Utjecaj hijerarhija na egzistenciju umrlih. Važnost našeg sjećanja na pokojne, usporediva s našim iskustvom visokih umjetničkih djela.

Iskustva duše nakon smrti. Percepcija napuštenosti od svih zemaljskih stvari. Panorama života. Promatranje iskustva smrti u vremenu između smrti i ponovnog rođenja. Ulazak u Kamaloku. Iskustvo vlastitih djela u njihovom djelovanju na druge i formiranje karme. Bit života snova. Odnos naše svijesti u spavanju prema životu u Kamaloki. Učinak eterskih tijela onih koji su prerano umrli.

Slika za djelovanje kozmičkih sila u životu biljke. Očuvanje solarne energije u sjemenu tijekom zime. Postizanje pravog raspoloženja za duhovno- znanstveno istraživanje. Tajanstvenost smrti. Rad prerano umrlih u duhovnom svijetu usporediv je s radom idealista u fizičkom svijetu. Potreba za poniznošću pred veličinom svjetskih misterija. Otkriće Moritza Benedikta o fiziološkoj predispoziciji za kriminal. Mogućnost transformacije takvih dispozicija kroz duhovno- znanstveni rad. Važnost ove mogućnosti za razvoj prema Jupiter- egzistenciji.

Kletva antropozofije Annie Besant. Karakteristike ruskog naroda. Korištenje ovih osobina u svrhu političke moći. Potreba da ruski narod apsorbira srednjoeuropske impulse. Kontrast između njemačkog i engleskog karaktera. Pojava srednjoeuropskog okultizma iz duhovnog stremljenja njemačkog naroda. Ciljevi anglosaksonskih okultista. Skrivena pozadina razvoja H.P. Blavatsky. Djelovanje francuskog okultizma u vezi s izbijanjem svjetskog rata.

Veza između misaonog života i eterskog tijela. Naše misli kao radni materijal za bića treće hijerarhije. Transformiranje ovih misli u eterske mreže nakon smrti. Unutarnje postaje vanjsko, vanjsko postaje unutarnje. Djelovanje viših hijerarhija u pripremi naše nadolazeće inkarnacije. Slika majstora Bertrama kao dokaz duhovnog znanja ranijih vremena. Štetnost nejasnih pacifističkih težnji. Pogreške Karl Christian Plancka kao znak ne-duhovnosti našeg vremena. Materijalizam Ernsta Haeckela i duhovni svjetonazor njegova učitelja Ernsta von Baera. Skretanje masonskog reda i pan-slavizma. Važnost duhovnih misli za ljudski razvoj. Izjava Lamettrie-a karakteristična za materijalistički stav.

Antropozofija kao potreba suvremenog čovječanstva. Odgoj za neovisno prosuđivanje kroz duhovnu znanost. Nerazumijevanje ove činjenice. Nestvarno mišljenje kao karakteristika sadašnjosti. Argument matematičara Lea Königsberger kao primjer. Nedostatak činjeničnog ispitivanja antropozofije, i prelazak tog ispitivanja u osobno. Nekoliko primjera kako se protiv antropozofije borilo i iskorištavalo iz osobnih razloga: Erich Bamler, Max Seiling, Max Heindl. Dvije mjere koje su postale neophodne.

Materijalizam kao nužna faza ljudskog razvoja. Teškoće dolaska do duhovnog znanja u naše vrijeme. Primjeri za to u izrekama Ernesta Renan, Richarda Wähle i Maurice Barres. Zakon po kojem čovječanstvo postaje mlađe. Stagnacija današnjih ljudi s gledišta dvadesetsedmogodišnjaka. W. Wilson kao primjer. Potreba da se ovo gledište prevlada kroz duhovne impulse. Veza s bićima viših hijerarhija kao prirodna sposobnost ranijih epoha. Riječ o tome kod Platona. Kjellen-ova knjiga kao primjer nerealnog mišljenja. Antropozofski impuls za budućnost: časopis 'Das Reich' A. von Bernusa. Njegova pogrešna procjena od strane pojedinih članova. Obje mjere.

Brojčano slaganje u ritmovima makrokozmosa, ljudskog života i daha. Percepcija svjetskog duha kao zvučne figure svijetla u indijskoj kulturnoj epohi, kao svijetla i tame u perzijskoj, kao unutarnjeg doživljaja duše u egipatskoj epohi. U grčkoj epohi: osjećaj da tijelo i duša pripadaju zajedno. Aristotelova izjava o životu duše nakon smrti, koju je prenio Franz Brentano. Forsiranje inicijacije od strane rimskih cezara i utjecaj ovog događaja na povijest: Kaligula, Neron i Komod. Sklonost našeg vremena apstraktnim idealima i potreba da se dođe o ideja u skladu sa stvarnošću. Primjer; ideje bratstva, slobode i jednakosti kao apstrakcije i njihova konkretizacija kroz znanost duha. Ukidanje Duha od strane Carigradskog sabora i njegov utjecaj na materijalističku znanost danas. Neprijateljstvo bivših učenika prema antropozofiji. Annie Besant, Edouard Schure.

Mišljenje, osjećaj i volja, kao stanja budnosti, sna i spavanja. Rasprava F. Th. Vischer o 'mašti snova'. Podrijetlo naših emocionalnih i impulsa volje u carstvu umrlih. Uvjeti za općenje s dušama pokojnika. Važnost trenutka padanja u san i buđenja za ovaj odnos. Naši snovi o umrlima. Sudjelovanje umrlih u povijesnom razvoju. Nestvarnost običnog gledanja na povijest. Odlomak iz inauguracijskog govora Friedricha Schillera kao primjer. Razlika u našem odnosu prema dušama onih koji su umrli mladi i onih koji su umrli stari. Potreba za dubljim promišljanjem. Okretanje Gustava Hervesa od kozmopolitizma kao primjer površnog promišljanja. Orijentalni pogled na Srednju Europu, i američki pogled na cijeli srednjoeuropski život. Razmišljanje o zadaći znanosti duha.

Osvrt na društvene probleme našeg vremena na ranijim predavanjima. Duhovnost suvremenih znanstvenih koncepata i njihova čisto materijalistička primjena. Pad ahrimanskih duhova 1879. Pripreme za ovaj događaj 1841. i njegovi učinci do 1917. Nužnost uključivanja kozmičkih aktivnih sila u promatranje prirode. Brži razvoj glave a sporiji razvoj ostatka organizma. Važnost ove činjenice za pedagogiju. Socijaldemokratski pogled na svijet kao izraz čistog strojnog mišljenja. Znanstveno usmjerena psihologija Theodora Ziehena i njen posljedični prijenos u socijalni život od strane Lenjina i Trockog. Knjige o Isusu kao psihopatu i knjiga Aleksandra Moszkowskog o Sokratu kao idiotu. Ranije spominjanje školske mudrosti Woodrow Wilsona. Potvrda duhovne znanosti kroz život.

Značaj polusvjesnih i nesvjesnih iskustava za život snova i život nakon smrti. Život u imaginaciji, inspiraciji, intuiciji, tijekom postojanja između smrti i novog rođenja. Želja male djece za oponašanjem kao posljedica prenatalnog života. Poricanje predegzistencije od strane Crkve i suvremene filozofije. Proklinjanje Origena. Misli o duhovnom kao hrana duše za život nakon smrti. Izvrsna knjiga Oscara Hertwiga o opovrgavanju Darwinove teorije slučaja. Intelektualna borba Eduarda von Hartmanna protiv darvinizma. Nedostatnost knjige O. Hertwiga o socijalnom životu. Luciferski i ahrimanski impulsi u našem duhovnom životu: titule i vjerski redovi i testiranje talenata. Recenzija knjige Fritza Mauthnera kao primjer nedostatka osjećaja za stvarnost našeg vremena. Odgoj za neovisnu prosudbu kroz duhovnu znanost.

Poteškoće u razumijevanju osjetilne stvarnosti kao duhovne kreacije. Konkretan primjer za to: sudjelovanje u fizičkom razvoju kroz duševno- duhovno do pedesetih godina tijekom staroindijske epohe, i sve raniji prestanak tog sudjelovanja u sljedećim epohama. Sadašnje stanje: tek je do kraja 1920-tih prirodni razvoj davao poticaj duhovnom životu. Potreba za stjecanjem duhovnog znanja iz silaznog razvoja tijela vlastitim naporom. Obrazovanje za 'očekivani život'. Neuspjeh u kultiviranju duhovnog života u starosti i kao rezultat toga atomizacija duha. Vizualna pouka, zahtjev našeg vremena. Primjer za to: živo razumijevanje razlike između životinja i ljudi. Goethe kao vodič za živo promišljanje prirode. Važnost takve duhovne obuke za daljnji razvoj nakon smrti i za utjecaj pokojnika u životu na Zemlji. Pitanje teologa Loisy o trenutnoj situaciji u svijetu.